Na današnji dan 1896. godine austrijske su novine objavile da je njemački fizičar Wilhelm Conrad Röntgen otkrio novu vrstu zračenja koje je, zbog njegove nepoznate prirode, nazvao X-zračenjem. Röntgen je do otkrića došao nešto ranije, 8. studenoga 1895. godine. X-zrake su vrlo brzo našle primjenu u ispitivanju slika, a prve rendgenograme načinili su Töpler u Dresdenu i König u Frankfurtu.
W. C. Röntgen (izvor)
Christian Wolters, jedan od pionira konzervacije-restauracije u Njemačkoj, obranio je 1936. godine doktorsku disertaciju o važnosti radiografije za povijest umjetnosti. Dvije godine kasnije iz tiska je izašla njegova knjiga Die Bedeutung der Gemäldedurchleuchtung mit Röntgenstrahlen für die Kunstgeschichte. Iste je godine objavljena i knjiga Alana Burroughsa iz američkog Muzeja Fogg, Art Criticism from a Laboratory. Burroughsova se knjiga temeljila na radiografiji kao alatu za istraživanje slika starih majstora.
A. Burroughs (preuzeto iz: SPRONK, Ron, "Archiving Findings From Technical Examinations: Experiences at the Harvard University Art Museums", PPT-prezentacija)
Burroughs se za novu dijagnostičku tehniku zainteresirao 1923. godine prilikom rendgenskog snimanja oslikanog egipatskog sarkofaga iz zbirke Instituta za umjetnost u Minneapolisu, ustanove za koju je radio od 1923. do 1926. godine. Godine 1925. odobrena su mu sredstva za istraživački projekt u Muzeju Fogg. Ubrzo je stekao međunarodnu reputaciju i posjetio brojne europske muzeje gdje je radio rendgenograme (u to su se vrijeme zvali shadowgraphs) slika starih majstora.
Muzeji diljem Europe počeli su nabavljati opremu za rendgensku radiografiju (preuzeto iz: LODGE, John E., "X-Rays Trap Art Counterfeiters", Popular Science Monthly, New York, svibanj 1929.) 
